Upomoć, pas mi je predebeo – što da radim?

 

Poštovana, imam 7 godina starog labradora kog sam nedavno udomila preko jedne udruge.
Međutim, muči me što ima barem 10 kg viška, a nikako ne uspijevam postići da smršavi. Stvarno je lijen, po cijele dane bi ležao, šetnji se veseli i prvih 10 minuta mu je lijepo. Onda legne. Ja uzmem poslasticu, dam mu da ponjuši i bježim. Jedino tad trči. Iskreno, ne znam više sto bih napravila. Nitko mu sa stola ne daje ništa, to je strogo zabranjeno. Hrana je sakrivena, jer krade. Keksi ne smiju ostati na stolu ni sekundu bez nadzora. Mislim, rasčupao mi je božićne poklone ispod bora i pojeo dvije čokolade koje je u njima našao. Ostale poklone nije dirao. Znam da se promjene ne događaju preko noći i da ćemo tih 10 kg viška skidati duže vrijeme uz dijetu i trening, ali ako imate kakav savjet, dobro bi mi došao. Hranim ga Super Premium hranom prema tabeli za tu kilažu, povremeno dam jogurt ili jabuku.

M.

Danas ima sve više pasa koji su predebeli, a to je nažalost povezano s time kako mi vlasnici živimo, što je naša hrana, te koliko se svakodnevno krećemo. Ipak, nekoliko stvari je moguće napraviti kako bi naši psi bili vitkiji, zdraviji i sretniji.

Kao i kod drugih problema u ponašanju, prvo i osnovno je odvesti psa veterinaru kako bi utvrdio da li je pas zdrav. Naime, uzrok debljanja mogu biti neki zdravstveni problemi, kao na primjer hormonalna neravnoteža ili bolesti probavnog sustava. Osim toga, veterinar može reći vlasniku koja je to zdrava tjelesna težina koju bi pas trebao imati.

Zatim, slijedeća stvar je prehrana psa: proizvođači pseće hrane preporučaju određenu količinu hrane zavisno o veličini psa, njegovoj težini (kakva bi trebala biti, a ne kakva je), starosti psa, prema toma da li je pas kastriran ili ne, prema spolu i sl.
Ukoliko se pas deblja, potrebno je smanjiti količinu, ali i kaloričnost hrane. Psi nisu tipični mesojedi, uz meso potrebna im je i ostala hrana, npr. voće i povrće. Iako psi neće moći probaviti sve sastojke takve hrane, takva hrana dobro će djelovati na njihovu probavu. (Premda se po sistematici i građi probavila psi smještaju u skupinu mesojeda, ne treba zaboraviti da u istu skupinu pripadaju medvjedi i lisice – koji su svejedi, a isto tako veliki i mali pande, koji su biljojedi.)

Kako bi psi bili manje gladni, moguće im je davati veći broj manjih obroka dnevno. Nadalje, pse je moguće nahraniti prije nego vlasnici idu jesti zato da manje „prosjače“ kod stola. Ako vlasnici ne mogu izdržati da psima nešto daju, trebaju im dati onu vrstu dodatne hrane koja nije kalorična za pse (npr. neslane kokice koje nisu pečene na masnoći, brokulu, kuhani grašak, mrkvu, celer, jabuke, banane, komercijalne poslastice koje su dijetalne).

Konačno, izlazak u šetnju za pse bi trebao biti zabavan i pun aktivnosti, vrijeme koje pas i vlasnik kvalitetno provode zajedno. Važno je da vlasnici budu aktivni sudionici u kretanju svog psa. Nažalost, puno puta se u parkovima vide ljudi koji sjede na klupama, a njihovi psi su privezani za klupe, pa ili mirno leže ili burno reagiraju na svakoga tko prođe. Ovakav boravak u parku nije ono što je psima primarno potrebno. Za pse je svrsishodno kretanje ono koje dobro utječe na trošenje (suvišne) energije, daje psima mogućnost šnjofkanja (što je važna mentalna aktivnost za pse), te povoljno utječe na probavu.

Kao vlasnik psa mogu reći da je uvijek ugodno pročavrljati s drugim vlasnicima psa, ali ne smijemo zaboraviti da izlazimo sa psima, pa je najbolje ako se vlasnici prošetaju zajedno sa psima, umjesto da stoje ne jednom mjestu.Zavisno od veličine psa, pasmine i starosti, šetnje trebaju trajati 20 do 60 minuta svakodnevno.

Kada u godini počnu vrući dani, psa treba izvoditi u duže aktivnije šetnje rano ujutro i kasno navečer, kada je vani hladnije.
Idealan oblik kretanja za pse je plivanje zato što nema opterećenja za zglobove.

Ukoliko je pas debeo (gojazan) svako kretanje mu može biti teško. Zbog toga psu treba omogućiti periode kretanja i odmora, kako bi se izbjegao prevelik napor. Osim toga, takav pas treba duže laganije šetnje, dok s trčanjem treba paziti, odnosno držati se upute veterinara (npr. može biti čak opasno po život ako pas ima problema sa srcem, disanjem ili sa zdravljem koštanog sustava – kukovi, laktovi i sl.).

Zatim, ako pas dobiva ikakvu vrstu poslastica, one bi trebale biti malene, i trebale bi biti dane psu na način da se mora potruditi da do njih dođe (traženje šnjofkanjem, zatim kroz trening za poslušnost i sl.).

Dakle, ukoliko je pas zdrav, smanjite ukupnu količinu hrane, zamijenite visoko energetsku hranu s onom koja sadrži manje kalorija, povećajte količinu kretanja koju pas ima, osmislite igre koje traže fizičku ili mentalnu aktivnost.

Važno je da svi ukućani shvaćaju ozbiljnost problema koje pas može imati zato što je predebeo, i da sudjeluju u programu psećeg mršavljenja. Odgovarajuća prehrana i količina kretanja omogućit će psu zdravlje i duži život, a to je nešto što priželjkujemo svi mi vlasnici pasa.

Važno:
Ovaj članak nije zamjena za profesionalno savjetovanje o ponašanju psa. Ako vaš pas iskazuje agresivno ponašanje, kontaktirajte stručnjakinju za ponašanje pasa dr.sc.Irenu Petak kako bi napravila procjenu i napravila vam precizan program rada sa Vašim psom.
irenapetak@gmail.com

Piše; dr.sc.Irena Petak

Izvor; Pasji život by Rujana Jeger http://www.rujanajeger.com